Sandžak-beg Valone Mustafa-beg Milivojević / Mustafa-bey Milivojevic, the Sandjak-bey of Valona

Authors

  • Adis Zilić University "Džemal Bijedić", Faculty of Humanities, Mostar / Univerzitet "Džemal Bijedić", Fakultet humanističkih nauka, Mostar

DOI:

https://doi.org/10.46352/23036974.2024.33

Keywords:

diplomacy, ships, Valona, Herzegovina, Dubrovnik, sandjak-bey, career ascent, vizier, pasha

Abstract

The aim of the paper is to present Mustafa-bey Milivojevic, a nobleman of Bosnian origin, as the Ottoman governor of the sanjak of Valona in Albania. The people of Dubrovnik maintained contact with him even in distant Valona, and sent him selected
intelligence informations due to his previous merits while he was the sandjak bey of Herzegovina, as well as the importance of his new position, and the fact that his recognizible political career was on the upward trajectory. Due to the timely arrival of informations, which was partly a result of their mediation, he was up to date with current political events. The paper explores the connections and correspondence of the people of Dubrovnik with Mustafa-bey in the political context of preparation and unfolding of the Ottoman-Venetian military conflict for supremacy on the Adriatic-Ionian coast. The Sandjak-bey of Valona retained a significant role in the naval war, in which he showed himself as a capable statesman. Attention is also drawn to the direction of Mustafa-bey’s possible later career ascent, since he subsequently acquired the title of pasha. The view of Mustafa Bey’s governorship is from a medieval perspective, based on archival materials in Latin and Old Italian. Extensive holdings of this type of material, especially the State Archives in Dubrovnik, although they contain a lot of information of a regional character, have been neglected and generally unused in Ottoman studies.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Izvori / Sources

Elezović, G. 1940. Turski spomenici, knj. I‒1 (1348‒1520). Beograd: SKA, Zbornik za istočnjačku istorisku i književnu građu, serija prva, knj. I (ćir.).

Isailović, N. 2024. Ćirilična korespondencija između osmanskih namjesnika Hercegovine i mletačkih upravitelja Šibenika koncem 15. stoljeća. Tragovima slavenske pismenosti na šibenskom području. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa “Glagoljična i ćirilična baština šibenskoga kraja” održanoga u Šibeniku 22. veljače 2023. (ur. Gordana Čupković, Kristijan Juran). Šibenik: Državni arhiv u Šibeniku: 195‒216.

Sanudo, M. 1859. Rapporti della Republica veneta coi Slavi meridionali. Brani trati dei diarj manoscritti 1496‒1533 (ur. Ivan Kukuljević Sakcinski). Arkiv za povjestnicu jugoslavensku. Knj. V, Zagreb: Tiskom dra. Ljudevita Gaja: 1‒160.

Sanudo, M. 1863. Rapporti della Republica veneta coi Slavi meridionali. Brani trati dei diarj manoscritti 1501‒1517. Continuazione, Produženje dijela priobćenoga u Arkivu V. str. 1‒160 (ur. Ivan Kukuljević Sakcinski). Arkiv za povjestnicu jugoslavensku. Knj. VI, Venetia: Del Comercio: 161 -476.

Stojanović, Lj. 1934. Stare srpske povelje i pisma, knj. I‒2, Dubrovnik i susedi njegovi. Beograd, Sremski Karlovci: SKA (ćir.).

Truhelka, Ć. 1911. Tursko-slovjenski spomenici dubrovačke arhive. Glasnik Zemaljskog muzeja 23: 437‒484.

Literatura / Literature

Atanasovski, V. 1979. Pad Hercegovine. Beograd: Narodna knjiga, Istorijski institut u Beogradu (ćir.).

Babinger, F. 1968. Mehmed Osvajač i njegovo doba. Novi Sad: Matica srpska (ćir.).

Bejtić, A. 1956. Povijest i umjetnost Foče na Drini. Naše starine 3: 23‒74.

Bek, K. 2008. Istorija Venecije. (digitalno izdanje).

Dinić, M. 1940. Zemlje Hercega Svetoga Save. Glas Srpske kraljevske akademije 182, 151–257. Beograd (ćir.).

Dinić-Knežević, D. 1999. Leksikon srpskog srednjeg veka, Sima Ćirković, Rade Mihaljčić (ur.), 734‒735. Beograd: Knowledge (ćir.).

Emecen, F. 2004. Osmanska politička historija: Od osnivanja do Kučuk Kajnardže. U: Historija Osmanske države i civilizacije, Ekmeleddin İhsanoğlu (ur.), 5‒76. Sarajevo: Ircica Istanbul, Orijentalni institut u Sarajevu.

Grgin, B. 2020. Kraljica Beatrica Aragonska i ugarsko-hrvatsko-napuljski odnosi u posljednjoj četvrtini 15. stoljeća. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 52, br. 3: 189‒201.

Hrabak, B. 2008. Urbani, privredni i vojno-upravni rast Mostara (1450‒1800). U: Iz starije prošlosti Bosne i Hercegovine 4, 224‒341. Beograd: Arhivar (ćir.).

Imber, C. 2002. The Ottoman Empire, 1300-1650: The structure of Power, New York: Palgrave Macmillian.

Inalcik, H. 2004. A Case Study in Renaissance Diplomacy: the Agreement between Inocent VIII and Bayezid II on Djem Sultan. Ottoman Diplomacy. Conventional or Unconventional?, New York: 66‒88.

Jireček J. 1951. Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku. Sarajevo: Svjetlost.

Kiel, M. 1991. Avalonya, Güney Arnavutlukʼta önemli bir liman şehri. Türkiye Diyanet Vakfi, Islâm ansiklopedisi 4, Istanbul: 118‒120.

Mahinić, S. 2014. Životni put posljednje bosanske kraljice Mare nakon propasti Bosanskog kraljevstva. Radovi Filozofskog fakluteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) 3: 211‒224.

Mujezinović, M. 1977. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knj. II: Istočna i centralna Bosna. Sarajevo: Veselin Masleša.

Muvekkit, S. S. H. 1999. Povijest Bosne, knj. I. Sarajevo: El-Kalem.

Orthali, G. et al. 2007. Orthali G, Cracco G, Cozzi G, Knapton M, Povijest Venecije 1, Zagreb: Izdanja Antibarbarus.

Papageorgiou, S. 2014. The attitude of the Beys of the Albanian Southern Provinces (Toskaria) towards Ali pasha Tepedelenli and the Sublime Porte (mid 18th-mid-19th centuries). Cahiers balcaniques 42 [online]: 1‒5.

Redžić, H. 1983. Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini. Sarajevo: Veselin Masleša.

Rudić, S. 2021. Bosanska vlastela u XV veku, prosopografska studija. Beograd, Banja Luka: Istorijski institut Beograd, Posebna izdanja, Knj. 75, Univerzitet u Banjoj Luci, Centar za napredne srednjovekovne studije, Edicija Frontisterion, Knj. 2 (ćir.).

Popović, I. 1959. Der Albanische ortsname Vlorë “Vallona”. Beiträge zur Namenforschung, 10, Heidelberg: Carl Winter Universitätsverlag, 243 246.

Popović, T. 1970. Spisak hercegovačkih namesnika u XVI veku. Prilozi za orijentalnu filologiju 16‒17: 93‒99.

Popović, T. 1973. Dubrovnik i Turska u XVI veku. Beograd: Srpska književna zadruga (ćir.).

Seyhan, K. 1993. Çoban Mustafa paşa külliyesi, Gebzeʼde XVI. yüzyil kaynaklarinin Mimar Sinanʼa ait olduǧunu yazdiklari külliye. Türkiye Diyanet Vakfi, Islâm ansiklopedisi 8, Istanbul: 351‒354.

Tošić, Đ. 2002. Posljednja bosanska kraljica Mara (Jelena). Zbornik za istoriju Bosne i Hercegovine 3: 29‒60 (ćir.).

Vaten, N. 2002. Uspon Osmanlija (1451‒1512). U: Istorija Osmanskog carstva, Rober Mantran (ur), 93-137. Beograd: Clio (ćir.).

Vekarić, N. 2012a. Vlastela grada Dubrovnika: Vlasteoski rodovi (A-L). Zagreb, Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Posebna izdanja, knj. 17, sv. 2.

Vekarić, N. 2012b. Vlastela grada Dubrovnika: Vlasteoski rodovi (M-Z). Zagreb, Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Posebna izdanja, knj. 17, sv. 3, 2012.

Zilić, A. 2023. Mustafa-beg Milivojević na funkciji hercegovačkog sandžak-bega. Prilozi Instituta za historiju 52: 41‒86.

Zlatar, B. 2012. O bosanskom sandžakbegu Skender-paši i njegovim potomcima. Prilozi za orijentalnu filologiju 61/2011: 319‒350.

Downloads

Published

2024-12-23

How to Cite

Zilić, A. (2024). Sandžak-beg Valone Mustafa-beg Milivojević / Mustafa-bey Milivojevic, the Sandjak-bey of Valona. Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo (History, History of Art, Archeology) / Radovi (Historija, Historija Umjetnosti, Arheologija), ISSN 2303-6974 on-Line, 11, 33–62. https://doi.org/10.46352/23036974.2024.33